U ČAST VELIKANA IZ HERCEGOVINE: U Bitunji kod Stoca otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući Alije Isakovića
U programu svečanog otkrivanja spomen-ploče, pored članova Društva pisaca BiH i porodice književnika Alije Isakovića, sudjelovat će i njegova rodbina, prijatelji i poštovaoci književnog i ukupnog životnog djela Isakovića.
Hadžem Hajdarević, foto: FENA
Svečano otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući književnika Alije Isakovića (1932. – 1997.) bit će upriličeno 30. novembra u Bitunji kod Stoca (opština Berkovići) u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
– U sadašnjoj fazi Društvo pisaca će samo otkriti spomen-ploču na rodnoj kući. U perspektivi, ima ideja da se formira udruženje koje bi vodilo računa o čuvanju djela Alije Isakovića – kaže predsjednik Društva pisaca, književnik Hadžem Hajdarević te dodaje da je jedan od glavnih zagovornika ideje profesor Alija Pirić.
On je, također, kazao da u perspektivi postoji mogućnost da se, u dogovoru sa sadašnjim nosiocima stanarskog prava, u kući napravi i spomen-soba Alije Isakovića.
– Sve je to otvoreno. U svakom slučaju, važno je da se otkrije ta spomen-ploča. I bilo bi dobro ne samo Aliji Isakoviću nego da se mnogim drugim bh. piscima tamo gdje postoje realni uvjeti, da se već mapiraju te tačke odakle dolaze i na koji način su ušli u bh. književnost – kazao je Hajdarević u izjavi za Fenu.
U programu svečanog otkrivanja spomen-ploče, pored članova Društva pisaca BiH i porodice književnika Alije Isakovića, sudjelovat će i njegova rodbina, prijatelji i poštovaoci književnog i ukupnog životnog djela Isakovića. Ceremonija otkrivanja spomen-ploče zakazana je za 12 sati.
Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. – Sarajevo, 14. mart 1997.) bio je pisac, romansijer, pripovjedač, radiodramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti. Bio je i geološki tehničar, TV scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije “Kulturno naslijeđe BiH” u sarajevskoj „Svjetlosti“.
Priredio je više djela muslimanskih pisaca i prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“, zbornik radova „Hasanaginica“, anegdote o Nasrudin-hodži te romane „Sunce o desno rame”, „Pobuna materije“, zbirku priča “Taj čovjek“ i brojna druga djela.
