Published On: pet, jan 22nd, 2016

Prof. dr. Enes Ljevaković: Paradžemati su izravan atak na institucionalni autoritet Islamske zajednice

“Za djelatnosti koje zadiru u nadležnost Islamske zajednice mora se imati njeno odobrenje i saglasnost. U suprotnom, od nadležnih državnih organa tražit će se da primijene odredbe spomenutog zakona i spriječe te organizacije da obavljaju one poslove koje po zakonu pripadaju Islamskoj zajednici. Prema tome, radit će se na zatvaranju svih paramesdžida i sličnih objekata”

prof.dr. ljevakovic

Razgovarao: Hamza RIDŽAL

Fotografije: Velija Hasanbegović

Prof. dr. Enes Ljevaković rođen je 1959. godine u Trepču, općina Tešanj. Osnovnu školu završio je u Tešnju, a potom upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju uspješno završava 1979. godine. Diplomirao je na Fakultetu šerijatskog prava Islamskog univerziteta “Muhammmed b. Su’ud” u Rijadu 1987. godine. Magistarski rad odbranio je 1993. godine na Katedri za fikh i usul-i-fikh Fakulteta šerijatskog prava u Rijadu pod naslovom Dirasetu mesail el-ihtilaf bejne Ebi Hanife ve Ibn Ebi Lejla fi el-ibadat ve ahkam el-usra.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Analogija (qijas) u teorijskopravnim djelima Mustafe Ejubovića – Šejh Juje odbranio je u maju 2002. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Trenutno obnaša funkciju sarajevskog muftije i fetva-emina Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Također je angažiran kao vanredni profesor na Fakultetu islamskih nauka, gdje predaje Historiju šerijatskog prava, Usul-i-fikh, Šerijatsko građansko i krivično pravo, Šerijatska pravna načela i Savremene fikhske teme.

U razgovoru za naš časopis dr. Ljevaković govori o živućim pitanjima vjerskog i društvenog života u Bosni i Hercegovini te upozorava na devijantna učenja koja nisu u skladu s tradicionalnim razumijevanjem islama na našim prostorima.

STAV: U akciji “Rez” provedenoj 22. decembra uhapšeno je 11 osoba osumnjičenih za terorizam i finansiranje terorizma te povezanost s radikalnim strukturama ISIL-a. Osumnjičena lica okupljala su se u privatnoj kući preuređenoj u mesdžid, ali izvan okvira i nadležnosti Islamske zajednice. Podrivaju li takve zajednice legitimni autoritet Islamske zajednice?

LJEVAKOVIĆ: Pretvaranje privatnih kuća u mesdžide i organiziranje vjerskih aktivnosti u njima, mimo procedure i saglasnosti nadležnih organa Islamske zajednice, izravan je atak na institucionalni autoritet Islamske zajednice i njenu ulogu koju ima u Bosni i Hercegovini i u našoj dijaspori. Kao što je poznato, njena pozicija i uloga uređeni su Ustavom IZ te Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. U oba ova temeljna pravna akta Islamska zajednica je pozicionirana kao jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini koja se stara za ispravno razumijevanje i življenje islama i osiguravanje uvjeta za prenošenje emaneta, koja čuva vjerodostojnost islamskih normi i osigurava njihovo tumačenje i primjenu.VH-Ljevakovic-8

Uzimajući u obzir naše okolnosti, vrijeme i kontekst, može li se osnivanje tih paradžemata (ma koje provenijencije bili), uz nastojanje da se uspostave improvizirani mesdžidi i u njima organiziraju vjerske aktivnosti (primjerice, mektebska nastava, klanjanje namaza u džematu, džuma i dr.), tretirati islamskim radom i dobronamjernim djelom, budući da dovodi u pitanje ugled i izglede/perspektivu islama na ovim područjima, remeti i narušava uspostavljeni sistem jedinstvene organizacije vjerskog života muslimana te da se u nekim slučajevima pretvara u plodno tlo i paravan za razne vrste manipulacija i instrumentalizacije u svrhu (p)održavanja konstantnog pritiska na Bošnjake muslimane i državu Bosnu i Hercegovinu optužbama o potencijalnom leglu radikalizma i nasilnog ekstremizma (terorizma), a što protubosanske snage obilato koriste za realizaciju nekih svojih ciljeva?!

STAV: Šta Islamska zajednica može uraditi po pitanju kontroliranja vehabijskih mesdžida?

LJEVAKOVIĆ: Islamska zajednica poduzimala je i ranije određene mjere s ciljem preveniranja i obuzdavanja tumačenja vjere u oblasti fikha i akaida koja nisu u skladu s našom viševjekovnom tradicijom razumijevanja i prakticiranja vjere u skladu s hanefijskim mezhebom i maturidijskim akaidom. Ovdje bih na prvom mjestu spomenuo ulogu naših odgojno‑obrazovnih ustanova, medija i uleme. Također, u tom su smislu indikativne odredbe u novom Ustavu IZ o naučavanju hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida, na tom je kursu i Rezolucija o tumačenju islama, zatim hutbe i intervjui reisul-uleme i drugih dužnosnika Islamske zajednice, u kojima se jasno i decidno osuđuje odstupanje od jasnog učenja Kur'ana i suneta, islamske tradicije Bošnjaka, u kojima se također nedvosmisleno osuđuju isključivost, svi oblici ekstremizma, nasilja i terora, kao i zloupotreba legitimne borbe protiv terorizma općenito u svrhu ostvarivanja geopolitičkih, ekonomskih i ideoloških ciljeva i interesa.

Ove mjere verbalne, deklarativne, teorijske naravi nisu dovoljno efikasne kad su posrijedi nelegalni mesdžidi, bez obzira ko iza njihovog osnivanja stajao, te je potrebno razmotriti i druge pravne mjere koje Zajednica ima na raspolaganju, kako bi se muslimani zaštitili od pokušaja unošenje smutnje i razdora u njihove safove. U međuvremenu je izvršeno “snimanje” terena i identifikacija takvih mjesta, slijede konkretni razgovori s akterima spomenutih procesa, a nakon tih razgovora razmotrit će se naredni koraci, shodno rezultatima do kojih se dođe. Sve “mesdžide” koji djeluju mimo strukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini smatramo nelegalnim i štetnim (mesdžidu-dirar), a obaveznost otklanjanje štete jedno je od osnovnih šerijatskih načela. Prvi “mesdžidu dirar” osnovan je u vrijeme Vjerovjesnika, a.s., u Medini s ciljem unošenja smutnje i razdora među muslimanima i znamo kako je on postupio s takvim “mesdžidom”.

STAV: Reis Husein ef. Kavazović izjavio je da “zakone Bosne i Hercegovine moraju poštivati svi”. Kako komentirate ovu izjavu izrečenu u kontekstu vehabijskih mesdžida?

LJEVAKOVIĆ: Ne radi se tu samo o mesdždima iza čijeg osnivanja stoje osobe koje neki kolokvijalno nazivaju i percipiraju kao “vehabije”, mada su oni u fokusu pažnje, budući da se u određenim krugovima označavaju izvorištem znatnog dijela sigurnosnih prijetnji. Prema našim saznanjima, vjerske aktivnosti iz nadležnosti Islamske zajednice obavljaju se i u nekim privatnim tekijama koje nisu registrirane kao vakuf Islamske zajednice, zatim u nekim udruženjima s islamskim predznakom, potom tu su i vjerske aktivnosti šiijskih organizacija, sekta “Džemat ahmedija” ima svoj “mesdžid”. Sve ove organizacije i udruženja krše odredbe Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica. Zato je reisul-ulema i kazao u svojoj izjavi “svi”.

Za djelatnosti koje zadiru u nadležnost Islamske zajednice mora se imati njeno odobrenje i saglasnost. U suprotnom, od nadležnih državnih organa tražit će se da primijene odredbe spomenutog zakona i spriječe te organizacije da obavljaju one poslove koje po zakonu pripadaju Islamskoj zajednici. Prema tome, radit će se na zatvaranju svih paramesdžida i sličnih objekata u kojima se obavljaju nezakonite aktivnosti te poduzimanje odgovarajućih mjera prema organizacijama i udruženjima koje neovlašteno obavljaju djelatnosti iz nadležnosti Islamske zajednice..

STAV: Privedeni su osumnjičeni i za kršenje Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Kako gledate na činjenicu da su spomenuta lica osumnjičena za terorizam istovremeno osumnjičena i za kršenje ovog zakona?

LJEVAKOVIĆ: Nema znaka jednakosti između kršenja tog zakona i terorizma. Terorizam je jedan od najtežih oblika nasilja i zločina, posebno krivično djelo koje ima svoja obilježja, forme, dokazni postupak, posljedice i sankcije, dok je kršenje navedenog zakona druga vrsta nezakonitog djela. Osnivanje i rad nelegalnog mesdžida po sebi je kršenje Zakona o slobodi vjere, dok sumnju i optužbu za terorizam treba dokazati. Za sve važi načelo presumpcije nevinosti, pa i one koji se sumnjiče za terorizam. Svi pred zakonom moraju biti jednako tretirani.VH-Ljevakovic-6

Nije ispravno niti korektno zahtijevati da se nekima sudi za verbalni delikt, ili pretpostavljenu namjeru, bez počinjenog krivičnog djela, dok se drugi za slične delikte hvale i veličaju. Ne znamo što je rukovodilo nadležnog tužioca da objedini kršenje oba zakona te da li je to u konkretnom slučaju opravdan postupak. Moguće je da istražni organi i tužilaštvo raspolažu nekim informacijama i dokazima kojima će potkrijepiti svoje tvrdnje i dokazati osnovanost sumnje u kršenje odredbi oba zakona. Vidjet ćemo šta će od toga biti.

STAV: Prije tri mjeseca svjedočili ste na suđenju Huseinu Bosniću. Tom ste se prilikom usprotivili navođenju ajeta i hadisa na sudu. Je li moguće da su ajeti iz Kur'ana uzeti kao dokaz u ovom postupku? Mogu li se, gospodine Ljevakoviću, ajeti podijeliti na terorističke i pacifističke?

LJEVAKOVIĆ: Na jednom od ročišta tog sudskog procesa prisustvovao sam u svojstvu svjedoka-vještaka na osnovu obavezujućeg sudskog poziva. I tužilaštvo i odbrana u svojim istupima i dokaznim materijalima pozivali su se na neke kur'anske ajete i hadise, istina, odbrana u nešto većem opsegu, što je praktično značilo preusmjeravanje optužnice s optuženoga na učenje islama sadržano u Kur'anu i sunetu. Naglasio sam da se u svom iskazu neću staviti na stranu tužioca niti na stranu odbrane. Tom prilikom iskazao sam svoje neslaganje s pozivanjem na kur'anske ajete i hadise u tom i bilo kojem drugom sličnom sudskom postupku, budući da je argumentiranje konkretnih postupaka, stavova, mišljenja, situacija i stanja, spomenutim dokazima, vrsta tumačenja vjerskih tekstova, za što ni sudije ni tužioci ni advokati nisu osposobljeni.

Također, ukazao sam na opasnost zloupotrebe svetih tekstova u svrhu opravdavanja zločina, huškanja na zločine, podsticanja na nasilje i mržnju te na pogrešnu praksu trganja Tekstova iz konteksta i njihovog dovođenja u vezu s konkretnim djelima nasilja, zločina, nereda i sukobljavanja. Ne može se krivica svaljivati na svete tekstove zbog naše nevaljane i zlonamjerne interpretacije.

STAV: Često se govori o međureligijskom dijalogu, ali čini se da je Islamskoj zajednici prijeko potreban i unutarreligijski dijalog. Kao jedna od obaveza Vijeća muftija navedeno je na zvaničnoj stranici Islamske zajednice “očitovanju prema pojavama novih učenja i vjerskih gledišta među pripadnicima Islamske zajednice”. Možemo li onda očekivati da će Vijeće muftija otvoriti raspravu o vehabijskoj akidi i njihovom djelovanju u Bosni i Hercegovini?

LJEVAKOVIĆ: Vijeće muftija održalo je nekoliko sjednica i polahko se uhodava u svom radu. Formirano je nekoliko komisija sukladno pojedinim segmentima islamskog učenja i prakse. Jedna od tih komisija jeste i Komisija za naučavanje islamske doktrine (akaid), na čijem je čelu muftija Nedžad Grabus, koja ima zadatak da inicira rasprave o aktuelnim pitanjima iz domena doktrinarnih učenja islama, u što spada i razmatranje određenih doktrinarnih shvatanja koja nisu u skladu s našim zvaničnim tumačenjima kao i njihovih praktičnih implikacija u našoj društvenoj zbilji. Vijeće muftija otvorit će ta i druga pitanja onda kada ocijeni da je to neophodno i svrsishodno.

 

/Faktor.ba/Magazin STAV)

Komentari

komentara