INTERVJU – Denis Zvizdić: Protekle dvije godine bile su najuspješnije na evropskom putu BiH

Protekle dvije godine bile su najuspješnije na evropskom putu BiH, svi vitalni ekonomski parametri su u porastu, unaprijeđena je regionalna saradnja, a ostvareni su i značajni pomaci u jačanju vladavine prava i borbi protiv kriminala i svih vidova ekstremizma. Ocjena je ovo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, koji je u intervjuu za Faktor kazao da je institucija na čijem je čelu stvarni generator vidljivog i kredibilnog progresa koji je ostvarila BiH.

– Ali kako se to uobičajeno kaže, svaki posao se, ako vam to okolnosti dozvoljavaju, može raditi i brže i bolje. Pred nama je još puno reformskih mjera i projektnih aktivnosti koje moraju biti implementirane u skladu sa predviđenim rokovima i stvarnim potrebama bh. društva, kako bi se nastavio put ka EU integracijama i dodatno unaprijedio životni standard građana BiH. Sasvim sam siguran da bi izvršni organi vlasti, kada ne bi bilo političkih opstrukcija sa kojima se svakodnevno suočavamo, a koje nerijetko dolaze i od predstavnika pozicionih stranaka, pravovremeno i u potpunosti realizirali svoje planove rada, čime bi ukupna socio-ekonomska situacija bila znatno poboljšana. Nažalost, svjedoci smo da je izborna kampanja već počela, i cijenim da će period do kraja ovoga mandata biti obilježen neproduktivnim političkim prepucavanjima unutar kojih će se konstantno reciklirati iste teme koje nemaju veze sa životnim potrebama naših građana, što će neminovno voditi ka različitim blokadama. Ako u takvom ambijentu uspijemo realizirati neke od ključnih prioriteta, kao što su: očuvanje ukupne stabilnosti, dobijanje kandidatskog statusa i aktivacija MAP-a, te održavanje vrlo pozitivnog trenda privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta, bit će to stvarni uspjeh.

Iz opozicije u posljednje vrijeme stižu optužbe na račun učinka Vijeća ministara BiH u vezi s predlaganjem zakonskih rješenja. Koliko su, prema Vašem mišljenju, te kritike utemeljene?

– Zadatak opozicije je da kritikuje poziciju, i takvo sučeljavanje različitih rješenja i koncepcija u vezi s brojnim političkim, ekonomskim, socijalnim itd. pitanjima, u osnovi je svakog demokratskog društva. Zbog toga svaku utemeljenu kritiku prihvatamo i analiziramo vrlo ozbiljno, tretirajući je kao korektiv ili smjernicu našeg daljnjeg rada i djelovanja. Ono što ne prihvatamo su paušalne ocjene i procjene bazirane na pukom kritizerstvu, često i politikanstvu, koje nema nikakve veze sa stručnim analizama i stvarnim činjenicama. Čini mi se da su, uz nekoliko izuzetaka, kritike koje dolaze iz opozicije uglavnom u vezi s realizacijom partijskih interesa, a ne za postizanje općeg dobra.

Naravno, ne bih želio da se shvati da su nedovoljna analitika i neprincipijelno djelovanje nedostaci u vezi sa samo opzicionim partijama, a da su političke stranke koje čine poziciju na svim nivoima vlasti u BiH idealne, i da predstavljaju prave promotore istinskih demokratskih, evropskih i civilizacijskih vrijednosti. Upravo vladajuće partije, odnosno institucije koje vode njihovi kadrovi, moraju mnogo angažiranije i konzistentnije raditi na unapređenju integrativnih procesa, realizaciji programa i strategija, podizanju standarda života i jačanju vladavine prava.

A što se tiče učinka Vijeća ministara BiH, upravo ovo Vijeće ministara ima najbolje rezultate, o čemu svjedoče relevantni pokazatelji, kao i brojni izvještaji domaćih i međunarodnih institucija.

Da li su se na rad Vijeća ministara odrazile posljednje političke krize u BiH i da li se ta politička razmimoilaženja osjete u komunikaciji između Vas i ministara, s obzirom na to da ste predstavnici različitih političkih opcija?

– Prije nego odgovorim na ovo pitanje, mislim da je važno istaći određene činjenice u vezi sa sastavom i načinom rada Vijeća ministara BiH. U sastavu Vijeća ministara BiH su predstavnici šest političkih opcija, koji dolaze iz dva entiteta, i u personalnom smislu pripadaju različitim narodima. Osim toga, propisani način rada Vijeća ministara BiH je baziran na vrlo složenim procedurama koje zahtijevaju procese potpunog usaglašavanja, odnosno postizanja konsenzusa o skoro svim pitanjima i materijalima. Tako kreiran sistem je podložan utjecaju političkih trendova, koji u posljednje vrijeme sve češće dobijaju forme političkih kriza koje u institucionalnom i funkcionalnom smislu blokiraju procese, dok u personalnom smislu djeluju destimulativno i slabe postojeću pozitivnu političku volju. Ipak, zahvaljujući dugogodišnjem političkom i profesionalnom iskustvu koje posjeduje većina članova Vijeća ministara BiH, kao i međusobnom respektu i razumijevanju, te uspostavljenoj praksi donošenja odluka na bazi Ustava, zakona i relevantnih činjenica, rad Vijeća ministara BiH i međusobni odnosi su pozitivni i, što je najvažnije, produktivni.

Vijeće ministara BiH se izjasnilo o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kao i Dom naroda, te se isto očekuje od Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Vjerujete li da će predložene izmjene u konačnici biti prihvaćene?

– Pitanje akciza je, nažalost, sa polja stručnih i analitičkih obrazloženja prebačeno na polje politike koje je uvijek prekriveno „neargumentovanom i kritizerskom maglom“ od koje se ne mogu vidjeti stvarni ciljevi, niti razaznati jasni i očekivani benefiti. Pojednostavljeno kazano, bez akciza neće biti moguće realizirati više od 1,6 milijardi KM već osiguranih sredstava EBRD-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija koja su namijenjena, kako za izgradnju autoputa Vc, tako i za izgradnju magistralnih cesta, i planirano je da budu utrošena na teritoriji čitave BiH. To će u konačnici značiti da neće doći do unapređenja putne infrastrukture koja je ključni preduvjet za ubrzani ekonomski razvoj BiH. Prema tome, u potpunoj su koliziji oni koji zahtijevaju bržu izgradnju putne infrastrukture na teritoriji čitave BiH, a protive se usvajanju Zakona o akcizama.

S druge strane, Vijeće ministara je u potpunosti pozitivno orijentisano prema svim inicijativama koje bi vodile ka poboljšanju položaja poljoprivrednika, kao što je npr. mogućnost povlačenja sredstava iz IPARD fondova, i to u iznosu od nekoliko desetaka miliona eura na godišnjem nivou, ali nažalost, imamo opstrukcije sa nižih nivoa vlasti, u konkretnom slučaju iz entiteta RS.

Kada spominjemo učešće kadrova SNSD-a u radu Parlamentarne skupštine, po ko zna koji put u ovom sazivu svjedočimo situacijama u kojima zastupnici te stranke napuštaju sjednice. S druge strane, SNSD je najglasniji kada im je država potrebna za punjenje entitetskog budžeta. Posljednji primjer je raspodjela sredstava od klirinškog duga iz Rusije.

Postoje li mehanizmi kojim se može spriječiti ili barem sankcionirati takav neodgovoran odnos prema institucijama vlasti, ali i prema glasačima koji su tim zastupnicima ukazali svoje povjerenje na izborima?

– Bojkotiranje rada Parlamentarne skupštine BiH je klasično vaninstitucionalno i protivdejtonsko djelovanje koje bi moralo biti sankcionirano, i to trebaju da rade institucije koje su zadužene za očuvanje ustavnosti i zakonitosti. Osim toga, čini mi se da postoji još jedan efikasan mehanizam, a to je novčana kazna za one koji ne izvršavaju svoje obaveze i ne dolaze na sjednice.

Svojevrsnom bojkotu predstavnika vladajućih stranaka u Republici Srpskoj svjedočimo i kada je evropski put BiH, odnosno funkcioniranje Mehanizma koordinacije i dostavljanja odgovora na Upitnik Evropske komisije. Da li formiranje radnih grupa možemo ocijeniti kao konačno uklanjanje blokada u Mehanizmu koordinacije, te u konačnici i dostavljanju odgovora na Upitnik iz tog bh. entiteta?

– Mehanizam koordinacije, kojim su uspostavljene složene i zahtijevne procedure, samo je odraz komplesnosti aktuelnog ustavno-političkog sistema BiH, što znači da stručnost i profesionalnost moraju biti dodatno „začinjeni“ sa strpljivim i upornim radom s ciljem kreiranja jedinstvenih stavova na bazi kojih će BiH „jednim glasom“ razgovarati sa predstavnicima i institucijama EU-a. U ovome trenutku svi procesi se odvijaju predviđenom dinamikom, završeno je institucionalno imenovanje radnih grupa kao ključnih tijela za pripremu odgovora na Upitnik Evropske komisije, i čitav proces bi trebao biti finaliziran u narednih nekoliko mjeseci, uključujući i 20-25.000 stranica prevoda odgovora i pratećih akata na engleski jezik.

Sporno je i definiranje trase autoputa od Sarajeva do Beograda. Kada možemo očekivati njeno konačno utvrđivanje? Također, možete li pojasniti koliko stvarno BiH može utjecati na odabir trase, s obizrom na to da su se u javnosti pojavila objašnjenja kako je ta trasa unaprijed utvrđena od strane Beograda, koji je uslovio priključenje autoputa kod Višegrada?

– Trasa cestovnog povezivanja Sarajeva i Beograda nije unaprijed utvrđena, niti je istu bilo ko uvjetovao. Riječ je o dezinformaciji koja je plasirana s ciljem dodatnog (u)zbunjivanja javnosti i stvaranja ambijenta nerazumijevanja između Tuzlanskog kantona i Bosansko-podrinjskog kantona. Što se tiče BiH, trasa će biti određena na bazi ozbiljne analize, stručnog mišljenja i profesionalnih standarda, kao i realne finansijske konstrukcije neophodne za realizaciju tako zahtijevnog projekta. Konačnu odluku, koja će perspektivno biti najbolja za BiH, donijet će nadležni organi i ja očekujem da će se to dogoditi u narednih nekoliko mjeseci.

Ne želim da preferiram, a niti da odbacim bilo koje rješenje prije nego se upoznam sa stavom struke, i upravo zbog toga sam bio neprijatno iznenađen kada sam pročitao da je Parlament FBiH odbio inicijativu, odnosno prijedlog moguće varijante kojom bi se Sarajevo, preko Tuzle, Brčkog i Bijeljine, povezalo sa Beogradom. Dakle, o trasi unutar BiH će odlučiti nadležne institucije BiH, poslije čega će predstavnici BiH, potpuno ravnopravno, i na partnerskim odnosima nastaviti razgovor sa nadležnim ministarstvima i institucijama Srbije i Turske, kao i sa drugim mogućim finansijerima projekta, s ciljem kreiranja najoptimalnijeg modela za realizaciju projekta.

U javnosti se nerijetko spominjete kao potencijalni kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima. Naravno, odluku o tome će donijeti nadležni stranački organi, a ukoliko oni odluče da ćete upravo Vi biti kandidat, da li će te prihvatiti tu kandidaturu?

– Kao što znate, u aktima SDA postoji jasno definiran postupak kandidiranja kroz različite nivoe organa stranke, a on još nije proveden, te bi spominjanje bilo kojeg imena bilo čisto prejudiciranje. Osim toga, u SDA smatramo krajnje neozbiljnim da se 14 ili 15 mjeseci prije vremena govori o imenu kandidata za člana Predsjedništva BiH i da se time pažnja javnosti skreće sa ključnih društvenih pitanja. Naravno, kandidatura za člana Predsjedništva BiH je velika čast, ali i izuzetan i zahtijevan zadatak i izazov, i sasvim sam siguran da će onaj član SDA koji bude odabran, a više je onih koji zaslužuju tu čast, tu kandidaturu ne samo prihvatiti, nego je, uz Božiju pomoć, pretvoriti u pobjedu.

Spekulacije o Vašoj kandidaturi za tu poziciju su očigledno došle i do potencijalnih protivkandidata, prije svih mislimo na lidera SBB-a Fahrudina Radončića. Da li je mogućnost Vašeg kandidiranja motiv za kontinuirane, pa i vulgarne napade na Vas koji dolaze od Radončića i medija u njegovom vlasništvu?

– Slažem se sa vašom konstatacijom da je to ključni motiv napada na mene, ali isto tako moram ponoviti, i to prije svega želim uraditi zbog mojih stranačkih kolega koje cijenim i koji imaju kapacitet i autoritet da mogu biti kandidati, da je priča o mojoj kandidaturi još u sferi čiste spekulacije jer o tome nismo razgovarali na bilo kojem organu SDA. U suštini, riječ je o činjenici da je izborna kampanja za 2018. godinu već počela, i to 15-16 mjeseci ranije. I to je ono što me brine, jer će to sigurno rezultirati neprincipijelnim i neproduktivnim političkim sukobljavanjem, usporavanjem reformi, mogućim zastojima u realizaciji projekata, i stvaranju atmosfere koja će biti opterećena tenzijama i blokadama. A to je, ustvari, izvanredan prostor za djelovanje destruktivnih snaga, za ciljane političke diskreditacije, radikalnu retoriku koja često prelazi u govor mržnje, što je potpuno suprotno od prioriteta kojima bismo trebali biti posvećeni, kao što su: evropske integracije, ekonomski razvoj i zapošljavanje, dobro obrazovanje, stabilnost, socijalna sigurnost, vladavina prava i ukupan prosperitet.

Kako ocjenjujete saradnju sa SBB-ovim ministrom i zamjenikom ministra odbrane u Vijeću ministara BiH?

– Saradnja sa ministrom Juskom je vrlo korektna. Riječ je o vrlo odgovornoj osobi, koja osim moralnog integriteta ima dobru radnu etiku i izraženu volju da unaprijedi sektor kojim rukovodi. S obzirom na to da imamo iste ciljeve, a to su daljnji razvoj i realizacija projekata iz oblasti saobraćaja i komunikacija, naša saradnja je izuzetno konstruktivna. Što se tiče saradnje sa zamjenikom ministrice odbrane Jusićem, nismo imali puno susreta jer je g. Jusić samo nekoliko puta prisustvovao sjednicama Vijeća ministara, ali mogao bi procijeniti da je riječ o odmjerenoj i profesionalnoj osobi.

/faktor.ba

Komentari

komentara