Dan kad je rođen najbolji bh. pjesnik
Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mak Dizdar rođen je na današnji dan, 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Njegova djela “Kameni spavač” i “Modra rijeka” su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke kreacije dvadesetog vijeka.
Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.
Odmah početkom Drugog svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, također pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrću majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života, podsjeća Historija.ba.
Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva “Seljačku knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.
Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu “Plivačica” koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i svijeta. Kako se i “Narodna prosvjeta” “otela”, učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.
Zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bh. umjetničkoj i duhovnoj historiji. Da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. “Kameni spavač” je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, “Starih bosanskih tekstova”, antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.
Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtva specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.
U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14, jula 1971. godine.
Njegova najznačajnija djela su: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971)
Mòdrā rijèka
Nìkto nè znā gdjè je òna
Màlo známo àl je znâno
Iza gòre iza dòla
Iza sèdam iza òsam
I jòš hùđē i jòš lùđē
Prèko môrnīh prèko gôrkīh
Prèko glòga prèko dràče
Prèko žège prèko stège
Prèko slútnjē prèko súmnjē
Iza dèvet iza dèset
Tàmo dòlje ispod zèmlje
I ònamo ispod nèba
I jòš dùbljē i jòš jàčē
Iza šútnjē iza tmàče
Gdje pijètlovi nè pjevajū
Gdje se nè znā za glâs ròga
I jòš hùđe i jòš lùđe
Iza ûma iza bòga
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Širòka je dubòka je
Stô godīnā širòka je
Tìsuć ljêta dubòka jèst
O duljìni i nè sānjāj
Tmà i tmùša nèprebōlnā
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Vàlja nàma prèko rijèke
/faktor.ba
