Published On: čet, okt 20th, 2016

Povećan broj djece s govorno-jezičkim poteškoćama: Uče strane jezike, a ne znaju ni maternji

Djeca su zbunjena, ne znaju na kojem jeziku treba da govore

mjedenica

Ambicije i želje roditelja da njihova djeca budu što uspješnija i uče strane jezike čim progovore dovode i do problema u govoru i razvoju djece. Roditelji djecu masovno upisuju na privatne časove ili odabiru dodatne časove engleskog, pa i francuskog i njemačkog jezika u jaslicama ili u predškolskim grupama. Prvačići odnedavno u svim školama imaju osim maternjeg i engleski jezik, a sve veći broj mališana ima potrebu za stručnom pomoći logopeda, piše Faktor.

Alma Mrkanović, diplomirani logoped i surdaudiolog smatra da djeca ne bi trebala učiti strane jezike dok ne nauče osnovne stvari iz maternjeg jezika.

– Djeca su zbunjena, ne znaju na kojem jeziku treba da govore, miješaju glasove i riječi, pa koriste fraze čas iz jednog, čas iz drugog jezika. A strane jezike bi trebali učiti tek kada usvoje bazu svog maternjeg jezika, ne prije pete, pa čak ni prije sedme godine – tvrdi Mrkanović.

Razlog za sve veći broj djece koja imaju poteškoće prilikom govora jeste i izostanak govorne stimulacije.

– Djeca u predškolskom uzrastu nemaju adekvatan nadzor jer je život ubrzan i roditelji nemaju dovoljno vremena da razgovaraju sa svojom djecom i često ne primijete da djeca imaju neke artikualcijske i govorno-jezičke poteškoće, a previše gledaju i televiziju, ne razgovaraju s vršnjacima i ne igraju se s njima – pojašnjava logoped.

Čak i kada roditelji primijete da dijete ima neke poteškoće, nema kome da se obrate jer je logopeda u javnim ustanovama vrlo malo, a privatni termini se plaćaju, što većina sebi ne može priuštiti.
– Logopedi bi trebali biti i u predškolskim ustanovama kako bi što ranije ispravili govorno-jezičke poteškoće. Najbolje bi bilo krenuti sa tri ili četiri godine. A važno je na vrijeme reagirati jer je broj djece kojima je potrebna pomoć logopeda enormno povećan – ističe Mrkanović, te dodaje da se javljaju problemi u čitanju, pisanju, mucanju, te artikulacijski poremećaji.

Logopedski kabinet

Osnovna škola „Fatima Gunić“ opremila je logopedski kabinet u kojem će s učenicima ove škole raditi dva logopeda.
– Neki statistički podaci pokazuju da bi se na području općine Novi Grad mogla otvoriti manja škola djece koja imaju potrebu za tretmanima logopeda i to je veliki problem, kojim bi se trebalo ozbiljnije pozabaviti. Kada roditelj u zdravstvenim institucijama traži pomoć, dobije termin tek za mjesec ili dva, a mi smo željeli da se termini djeci osiguraju dok su u školi, u svom prirodnom ambijentu. Neophodno je da imamo logopede u školama, jer je broj djece kojima je logoped potreban u porastu – pojašnjava direktor ove škole Hajrudin Ćuprija.

/faktor.ba

Komentari

komentara